Облик Quotes

“Tuđinska tehnologija” – Milan Ćirković

13221041_10156809354155459_2595662817552492373_n    
Predavanjem "Tuđinska tehnologija - vanzemaljski artefakt kod Stanislava Lema i Alistera Rejnoldsa" ukratko će biti skicirana fenomenologija i motivacija pojavljivanja artefakata vanzemaljskih civilizacija u nekoliko dela SF klasika kao što je Stanislav Lem i jednog od najzanimljivijih aktivnih SF pisaca, Alistera Rejnoldsa. Naročito upadljiv i zanimljiv je motiv artefakta kao skladišta informacija ili “vremenske kapsule”, odnosno redefinisanog motiva Kontakta posredovanog materijalnom kulturom i tehnologijom, koji se odigrava u logičkom, a ne u istorijskom vremenu. Ovo se može povezati sa skorašnjim razvojima u astrobiologiji i SETI studijama, koje stavljaju daleko jači naglasak na potragu za manifestacijama i tragovima astroinženjeringa u okviru onoga što se naziva “dajsonovski SETI”. Petak 13.05.2016. u 19h, Rimska Dvorana Biblioteke grada Art-Anima.com
  Ovo predavanje ujedno najavljuje festival fantastične književnosti „Art-Anima“. Tokom trodnevne manifestacije, ugledni pisci i profesori književnosti govoriće o književnoj fantastici, njenom razvoju, društvenom uticaju i važnosti u kulturnom i intelektualnom pogledu. u organizaciji Art Anima, Punkt.rs, Čarobne knjige i Biblioteke grada Beograda.  Događaj možete pratiti na fejsbuku. timthumb.php

13221041_10156809354155459_2595662817552492373_n

 

 

Predavanjem “Tuđinska tehnologija – vanzemaljski artefakt kod Stanislava Lema i Alistera Rejnoldsa” ukratko će biti skicirana fenomenologija i motivacija pojavljivanja artefakata vanzemaljskih civilizacija u nekoliko dela SF klasika kao što je Stanislav Lem i jednog od najzanimljivijih aktivnih SF pisaca, Alistera Rejnoldsa. Naročito upadljiv i zanimljiv je motiv artefakta kao skladišta informacija ili “vremenske kapsule”, odnosno redefinisanog motiva Kontakta posredovanog materijalnom kulturom i tehnologijom, koji se odigrava u logičkom, a ne u istorijskom vremenu. Ovo se može povezati sa skorašnjim razvojima u astrobiologiji i SETI studijama, koje stavljaju daleko jači naglasak na potragu za manifestacijama i tragovima astroinženjeringa u okviru onoga što se naziva “dajsonovski SETI”.

Read more on “Tuđinska tehnologija” – Milan Ćirković…

Utisci

Otvaranje  izložbe Utisci 30. marta 2016. u 19h u multimedijalnoj sali Ustanove Kulture Palilula (Mitropolita Petra 8) povod je za intervju sa akademskim slikarom, Momom Bjekovićem.

moma resize

Na debati smo pričali o značaju umetnosti na razvoj ličnosti umetnika Šta je sa posmatračima? Da li doprinosi i njima i kako?

Jezik umetnosti, u konkretnom slučaju slikarstvo, često izražava nešto što reči ne mogu ili teško mogu da saopšte. U vremenu kada trpimo razne ideološke pritiske, umetnička sloboda je velika vrednost.  Umetnost je sredstvo da se nešto saopšti, to je prilika da se svet vidi na nov i drgačiji način.  Bez umetnosti, pa i slikarstva, živeli bismo u shvatanjima koja nisu mnogo razvijenija od majmunskih shvatanja  sveta i sebe u svetu.

Kako preživljavas, da li se kajes sto si izabrao umetnost?

Hranim se optimizmom, verujem da će biti bolje u finansijskom smislu.

Pokušao sam to od jutros, nije uspelo. I dalje sam gladan.

Ja lično imam dosta razloga za optimizam. Moje slike se sve više cene kako ovde kod nas tako i u inostranstvu. Nimalo se ne kajem što sam krenuo tim putem,  jer bez toga bi mi preostalo samo bespuće. Ništa drugo osim slikarstva i pomalo filozofije me nije zanimalo.

[caption id="attachment_2133" align="alignright" width="600"]queen Queen by Moma Bjekovic[/caption]

Često koristiš vrstu kolaža, ispravi nas. Da li misliš da stvaras nove veze, povezujes stvari koje do tada nisu bile povezane? Šta tako možemo naučiti?

Ja volim da spajam nespojivo. To je način da se prihvate razlike. Tako ne dam da se stvari prihvataju zdravo za gotovo, teram da se teži promenama, promenama na bolje. To je način da se pomirimo sa tim da moramo živeti sa onim drugim i drugačijim.  Zato spajam nespojivo, radi preispitivanja.

Nazvao si izložbu utisci. Da li tako vidiš naše iskustvo i naše sticanje znanja? Ili se to odnosi na tvoj pogled na svet?

To je povezano sa idejom autorstva. Hteo sam da naglasim ulogu autora. Reč je o mojim utiscima, ili tačnije autorovim utscima, što znači još nešto više. Time sam rekao da nisam udovoljavao nikakvim političkim vodjama, kompanijama i sl. kada sam nešto iznosio u javnost. Imati utiske znači slobodno misliti i osećati, a i iznositi ih javno znači prihvatiti dodatni teret.  Time sam naglasio značaj slobode, ali i lične odgovornosti.

[caption id="attachment_2134" align="alignright" width="635"]dostojanstvo Dostojanstvo by Moma Bjekovic[/caption]

Kako vidiš dostojanstvo i šta je to što slika poručuje?

Moje  dostojantvo nije stabilna činjenica. Sad ga imam, sad ga nemam. Često sam se poigravao sa tim. Ipak, što sam stariji sve više volim dostojanstvo. Ne želim više mnogo da se prljam. Ipak, ne volim kada ljudi štiteći dostojanstvo, počnu da sakrivaju  sami sebe, svaku svoju manu. Bolje da budu to što jesu. Lažno dostojanstvo me najviše nervira.

 

Primećujemo religijske i političke motive na tvojim slikama, možeš li nam reći nešto više o tome. 

Osećam da religija i politika zalaze u neslućene dubine. Želim da ih pratim, jer me dubina zanima. Osećam da ću tu naići na nešto vredno. Mnogi tu nešto zatrpavaju, prikrivaju, zataškavaju, a ja pomalo razgrćem, otkrivam...

Šta misliš o likovnom kao predmetu u osnovnoj školi? Da li treba da bude obavezno za decu koja nemaju dara? Šta ako im je na časovima likovnog dosadno, npr. u starijim razredima osnovne škole? Šta je po tebi primarno na ovim časovima – da se ovlada veštinom ili nešto drugo?

Ja ne bih ukidao likovno. Mislim da časovi likovnog nisu korisni samo talentovanoj deci. Treba da upoznaju vrednost slike, skulpture itd. čak iako ne žele sami da postanu slikari. Možda da nauče kako da, danas sutra, sami kupuju slike, da to ne rade po preporuci i bez ukusa. Da postave sebi neka bitna pitnja o ukusu i lepoti. Deca su vrt koji treba obrađivati na sve načine, jer je korov jako opasna stvar.

Šta je lepo, da li moze da se definise? Da li smatras da o lepoti uopste vredi raspravljati

Lepotu je lako prepoznati kada naiđemo na nju. Ja je stalno tražim i ne brinem da li ću znati da li je to lepota kada se budem našao pred njom. To se lako oseti. Ja sam praktičar kada je lepota u pitanju.

Koji je tvoj komentar kada neko kaže da ne vidi ništa značajno u umetnosti ili tvojim slikama?

Samo uspavan mozak to može da tvrdi.

 Izložba će biti otvorena do 14. aprila 2016. godine

[caption id="attachment_2139" align="alignright" width="958"]budi tu Budi tu by Moma Bjekovic[/caption]

 

Otvaranje  izložbe Utisci 30. marta 2016. u 19h u multimedijalnoj sali Ustanove Kulture Palilula (Mitropolita Petra 8) povod je za intervju sa akademskim slikarom, Momom Bjekovićem.

moma resize

Na debati smo pričali o značaju umetnosti na razvoj ličnosti umetnika Šta je sa posmatračima? Da li doprinosi i njima i kako?

Read more on Utisci…

Najava: dedukcija i upotrebe jezika

mathematics-327488_1280
SEMINAR ZA OPSTU TEORIJU DOKAZA
Matematicki institut SANU, Beograd
Na Seminaru za opstu teoriju dokaza u februaru mesecu 2016. treba da se odrzi sledece predavanje:
________________________________
ponedeljak 29. februar, u 18:00
Katarina Maksimovic
Filozofski fakultet, Beograd
DEDUKCIJA I UPOTREBE JEZIKA
Rezime. Bice kritikovana dogma da iskljucivo iskazi mogu biti premise i zakljucci dedukcija. Veliki ruski matematicar Kolmogorov je doveo tu dogmu u pitanje interpretacijom intuicionisticke logike prema kojoj premise i zakljucci dedukcija u matematici nisu iskazi vec problemi. Bice ispitana mogucnost da se problemi o kojima govori Kolmogorov shvate kao imperativi, i takodje odnos izmedju Kolmogorovljeve interpretacije intuicionisticke logike i logike imperativa. Glavnim problemom logike imperativa smatra se Jergensenova dilema, koja pociva na pomenutoj dogmi. Toj dogmi mozemo da se suprotstavimo u teoriji dokaza i tako resimo Jergensenovu dilemu.
________________________________
Predavanje treba da se odrzi u sali 301f Matematickog instituta (Knez Mihailova 36, III sprat). Obratite, molim Vas, paznju na vreme odrzavanja predavanja.
Na Seminaru za opstu teoriju dokaza predavanja nece biti svake nedelje, nego samo s vremena na vreme.
Kosta Dosen, rukovodilac Seminara
mathematics-327488_1280
SEMINAR ZA OPSTU TEORIJU DOKAZA
Matematicki institut SANU, Beograd
Na Seminaru za opstu teoriju dokaza u februaru mesecu 2016. treba da se odrzi sledece predavanje:
________________________________
ponedeljak 29. februar, u 18:00
Katarina Maksimovic
Filozofski fakultet, Beograd
DEDUKCIJA I UPOTREBE JEZIKA
Rezime. Bice kritikovana dogma da iskljucivo iskazi mogu biti premise i zakljucci dedukcija. Veliki ruski matematicar Kolmogorov je doveo tu dogmu u pitanje interpretacijom intuicionisticke logike prema kojoj premise i zakljucci dedukcija u matematici nisu iskazi vec problemi. Bice ispitana mogucnost da se problemi o kojima govori Kolmogorov shvate kao imperativi, i takodje odnos izmedju Kolmogorovljeve interpretacije intuicionisticke logike i logike imperativa. Glavnim problemom logike imperativa smatra se Jergensenova dilema, koja pociva na pomenutoj dogmi. Toj dogmi mozemo da se suprotstavimo u teoriji dokaza i tako resimo Jergensenovu dilemu.
________________________________
Predavanje treba da se odrzi u sali 301f Matematickog instituta (Knez Mihailova 36, III sprat). Obratite, molim Vas, paznju na vreme odrzavanja predavanja.
Na Seminaru za opstu teoriju dokaza predavanja nece biti svake nedelje, nego samo s vremena na vreme.
Kosta Dosen, rukovodilac Seminara

Read more on Najava: dedukcija i upotrebe jezika…

Konkurs: Moj omiljeni pisac ili pesnik

Obaveštavamo vas da je otvoren konkurs za peti broj časopisa Zvezdani Kolodvor.

Pesme i priče možete slati do 15. marta 2016. godine. Tema ovog broja je "Moj omiljeni pisac ili pesnik". Možete neovisno od teme poslati pesme, priče, biografije, fotografije, slike i sve ono što je vama važno, a želeli biste da podelite sa nama.

Mail je: klubumetnika.zvezdanikolodvor@gmail.com  Konkurs je kao i do sada, otvorenog srca za sve vas!

Kao inspiracija neka posluže Vladimir i njegov prijatelj Danojlić:

 
[caption id="attachment_1960" align="alignleft" width="270"]By The Rivers Dark (oil on canvas) 222,7x68,8 Nemanja Panic "By The Rivers Dark" (oil on canvas)[/caption]

Koliko je knjiga koje nikad nećemo pročitati, ne zato što ne bismo imali vremena ili volje, već što ih nećemo susresti u pravom času. Čovek ne bira ni iskustva ni lektiru. Svaka stvar ima svoj čas: ponečemu, čas nikad ne dođe. Umetnost je obilata, život kratak..

Ko ne poznaje onaj prokleti nesavljadljivi otpor, koji nam preči da se pribiližimo izvesnim čuvenim delima? Znamo da bi ih trebali pročitati, pokušavamo, silimo se, ali ne ide. Ja sam bar trideset puta započinjao sa čitanjem Geteovog Fausta, i nikad nisam otišao dalje od prologa. (Prolog sam čak i zavoleo.) Uzalud svest o značaju i potrebi, kad se duša nije pripremila za pričest..

Ljudi i knige su u kovitlacu. Do velikih susreta ne dolazi svaki dan. Tek ponešto od napisanog odjekne u nama snagom sudbonosnog otkrovenja. Knjiga oživi u nama, i mi oživimo s njom. Bude nam gotovo neshvatljivo kako smo dotle živeli ne poznavajući svetlu, spasonosnu reč. Gubimo iz vida da nam takva reč ranije nije bila potrebna. I da smo naišli na nju, ne bismo je shvatili. U noćima bezimenih tezgoba, spremali smo se za nju, sricali je izdaleka.

Knjiga traži usredsređenost. Što joj se ozbiljnije posvetimo, više ćemo dobiti. Tako je i s ljudima. Kad poduže boravimo u kakvom zabačenom selu dešava nam se da na kraju počnemo uočavati čari seoske učiteljice, poštarke ili kelnerice. Gledadli smo i sagledali. Slično nam iznenađenje priredi i poneka knjiga..

Milovan Danojlić - Knjiga na putu

 

Ovde u Beogradu, u knjižare izlazim, kao što se izlazi u kafane, ili u bioskop. Po knjižarama zakazujem sastanke. Neke pariske knjižare otvorene su do u ponoć. Uzbudljivo je posmatrati mlade ljude kako, u kasne sate, grozničavo prelistavaju nova izdanja. Užagrenih očiju, skupljaju dokaze, tragaju za odgovorima..

Milovan Danojlić - Knjiga na putu

Obaveštavamo vas da je otvoren konkurs za peti broj časopisa Zvezdani Kolodvor.

Pesme i priče možete slati do 15. marta 2016. godine. Tema ovog broja je “Moj omiljeni pisac ili pesnik”. Možete neovisno od teme poslati pesme, priče, biografije, fotografije, slike i sve ono što je vama važno, a želeli biste da podelite sa nama.

Read more on Konkurs: Moj omiljeni pisac ili pesnik…

Obrazovati se znači..

Doc dr Nebojša Grubor:  predavanje iz estetike  „Gadamer -  Istina i metoda“ (prolećni semestar,  2011.)

  (Gadamer o Kantu) „Mimo onoga što tvrdi prirodna nauka, zapravo  imamo vrlo malo područja u kojima postoji zajednički element, malo  područja u kojima možemo da rasuđujemo šta je istinito, što je lažno, što je ispravno, što je neispravno. Moć suđenja koja se u drugoj varjanti pojavljivala i kod Aristotela, koja je omogućavala da se pronađe pravi smisao i pravo postupanje u najrazličitijim ljudskim situacijama - sada je ta moć ljudskog prosuđivanja u zajedničkom čulu. Svako čulo je zajedničko, ovde se radi o tome da li postoji zajednički pogled na stvari – šta je dobro, ispravno, lepo.. Kant je bio iznenađen kada je video da može da primeni na područje lepog jedan apriorni sistem. Pojam obrazovanja kod ljudi  nastao je  u rasponu od Kanta do Hegela.  Obrazovanje nije više kultivisanje.  Obrazovati se ne znači svoje prirodne sklonosti razviti u ovom ili onom smeru.  Obrazovati se znači susresti se sa perspektivom drugih, posmatrati sebe očima drugih, zauzeti perspektivu kako bi nas drugi video, onu perspektivu koja se lišava ličnog, privatnog i pokušava da se zauzme mesto u zajedničkom stanovištu.

Čini se da je neophodan uslov da bismo objektivno posmatrali stvari to da budemo u stanju da se stavimo u poziciju drugog. Tako ćemo izbeći  konflikte sa onima koji su nam bliski.. ili sa onima koji samo rade svoj posao. Ukoliko nismo u stanju da se koliko god je moguće uživimo u poziciju drugoga - teško se za nas može reći da smo odrasli, bez obzira na to koliko godina imamo, zar ne?

Doc dr Nebojša Grubor:  predavanje iz estetike  „Gadamer –  Istina i metoda“ (prolećni semestar,  2011.)

  (Gadamer o Kantu) „Mimo onoga što tvrdi prirodna nauka, zapravo  imamo vrlo malo područja u kojima postoji zajednički element, malo  područja u kojima možemo da rasuđujemo šta je istinito, što je lažno, što je ispravno, što je neispravno. Moć suđenja koja se u drugoj varjanti pojavljivala i kod Aristotela, koja je omogućavala da se pronađe pravi smisao i pravo postupanje u najrazličitijim ljudskim situacijama – sada je ta moć ljudskog prosuđivanja u zajedničkom čulu. Svako čulo je zajedničko, ovde se radi o tome da li postoji zajednički pogled na stvari – šta je dobro, ispravno, lepo.. Kant je bio iznenađen kada je video da može da primeni na područje lepog jedan apriorni sistem.
Pojam obrazovanja kod ljudi  nastao je  u rasponu od Kanta do Hegela.  Obrazovanje nije više kultivisanje.  Obrazovati se ne znači svoje prirodne sklonosti razviti u ovom ili onom smeru.  Obrazovati se znači susresti se sa perspektivom drugih, posmatrati sebe očima drugih, zauzeti perspektivu kako bi nas drugi video, onu perspektivu koja se lišava ličnog, privatnog i pokušava da se zauzme mesto u zajedničkom stanovištu.

Read more on Obrazovati se znači…..

© 2024 MOM filozofija — Powered by WordPress

Theme by Anders NorenUp ↑