Author Ivan Komarov

Hakovanje mozga – confirmation bias (pristrasno potvrđivanje)

Sticky post

Niko ne voli da greši, a još manje da priznaje sopstvene greške. Svako od nas voli kada je u pravu, a ne njeni ili njegovi prijatelji. Svi koji se bave istraživačkim radom znaju da je mnogo lakše, ali i prijatnije pisati naučni rad kada se svi dokazi, svi argumenti, sva istraživanja slažu sa vašom tezom.

Read more on Hakovanje mozga – confirmation bias (pristrasno potvrđivanje)…

Kjerkegor o veri i vitezu vere

Da bi razumeli Kjerkegora neophodno je da se osvrnemo na njegov život. Može se reći da su postojali određeni događaji u Kjerkegorovom životu koji su uticali na njegovo stvaralaštvo, mada to ne znači nužno da bez njih ne bi bilo Kjerkegorove filozofije.

Read more on Kjerkegor o veri i vitezu vere…

Hakovanje mozga – pridruživanje paradi

Bandwagon effect ili oslanjanje na većinu je psihološko-kulturološki fenomen.

Srećemo ga svakodnevno u društvu, a uz pomoć medija ovaj efekat dostiže globalne razmere. Naime stopa prihvatanja nekog verovanja, mode, trenda, ideja, idola, predsedničkog kandidata, raste na osnovu toga što drugi koji su uglavnom u većini prihvatili to verovanje ili trend. Ljudi olako formiraju svoja verovanja kada su u pitanju društveni fenomeni. Ukoliko se u kratkom vremenskom periodu formira grupa ljudi koja prati određeni modni trend, velika je verovatnoća da će se još pojedinaca “pridružiti paradi”.

Read more on Hakovanje mozga – pridruživanje paradi…

Hakovanje mozga: Pareidolia – kada vidimo ono čega nema

 Rečju pareidolia (od grčkih reči para – umesto i eidolon – slika, oblik) se opisuje ljudska tendencija da se nasumične ili besmislene informacije tokom opažanja povezuju i tretiraju kao nešto smisleno.

Read more on Hakovanje mozga: Pareidolia – kada vidimo ono čega nema…

Matriks i filozofija (drugi deo) – Platonov mit o pećini

Drugi deo teksta Matriks i filozofija posvetiću Platonovoj filozofiji.

Platon iznosi u sedmoj knjizi Države prikaz realnosti u kome su ideje odvojene od čulno opažljivog sveta i  ne mogu se saznati preko čula, već su ono što je večno i nepromenljivo.

Read more on Matriks i filozofija (drugi deo) – Platonov mit o pećini…

Martin Hajdeger – Tri predavanja- ‘Suština jezika’

Prethodna napomena:

Sigurno je da Martina Hajdegera možemo uvrstiti među jednog od najvećih mislilaca 20. veka. Ovaj sud se može učiniti besmislenim onima koji u Hajdegeru vide konzervativca ili možda čoveka koji je namerno ‘izmišljao‘ čudne i teško razumljive pojmove.Cilj Hajdegerova tri predavanja je mogućnost sticanja iskustva o jeziku. To je težak zadatak koji zahteva intelektualne napore, ali nije neostvariv.

Read more on Martin Hajdeger – Tri predavanja- ‘Suština jezika’…

Fridrih Niče – O učenjacima

 Kad pokušavaju da budu mudri, jeza me hvata od njihovih sitnih izreka i istina: u njihovoj mudrosti često ima nekakvog zadaha kao da potiče iz močvara: i doista, čuo sam i žabu kako krekeće iz nje! Spretni su oni, imaju pametne prste: šta traži moja jednostavnost kod njihove mnogostrukosti! Njihovi prsti se razumeju u svako uplitanje niti i vezivanje čvorova i tkanje: tako oni pletu čarape duha!

Read more on Fridrih Niče – O učenjacima…

Matriks i filozofija

Ovaj tekst je posvećen onima koji se bar na trenutak začude i zapitaju: Da li je ovaj svet stvaran? Šta je stvarnost? Da li postojim? Da li je sve što opažamo samo kompjuterski program? Ova i slična pitanja su postavljena u filmu Matriks.

Read more on Matriks i filozofija…

Greške argumentacije – treći deo – zamena teza

Zamena teza

Među ovim greškama argumentacije se nalaze greška napada na osobu (ad hominem), pozivanja na autoritet (arguemntum ad verecundiam), pozivanje na anonimni autoritet i analiza stila (style over substance). Ove greške funkcionišu tako što se diskutuje o osobi koja iznosi argument, a ne o razlozima da prihvatimo ili odbacimo zaključak.

Read more on Greške argumentacije – treći deo – zamena teza…

Greške argumentacije – peti deo – greške dvosmislenosti

Ove greške se svode na to da se reč ili deo rečenice upotrebljuju nejasno. Postoje dva načina da do ovoga dođe: Prvi je da reč ili fraza mogu biti dvosmisleni, višeznačni. Drugi je da reč ili fraza mogu biti nejasni, pa onda im onda ne možemo pripisati određeno značenje.

Read more on Greške argumentacije – peti deo – greške dvosmislenosti…

« Older posts

© 2024 MOM filozofija — Powered by WordPress

Theme by Anders NorenUp ↑