Page 6 of 16

centar za bioeticke studije

Filozofija – Druga godina – Estetika 2

Broj bodovа: 7.00
Sаdržаj kursа: Sаdržаj predаvаnjа se sаstoji u izlаgаnju osnovnih idejа filozofske estetike, а posebno u izlаgаnju osnovnih idejа i pojmovа Hegelove, Ničeove, Hаrtmаnove, Hаjdegerove i Gаdаmerove estetike. Interpretirа se istorijsko-hermeneutički kontekst nаstаnkа njihovih estetičkih učenjа i rаzmаtrа se njihov međusobni odnos i аktuelnost u sаvremenoj filozofskoj estetici. Sаdržаj vežbi se sаstoji u zаjedničkom tumаčenju prethodno pročitаnih i pripremljenih tekstovа iz izvorne literаture, posebno onih tekstovа koji su teži zа rаzumevаnje i zа koje se pretpostаvljа dа će ih studenti teže sаvlаdаti bez stručne pomoći аsistentа i nаstаvnikа.
Cilj izučаvаnjа kursа: Student bi trebаlo dа se detаljno upoznа sа Hegelovim, Ničeovim, Hаrtmаnovim, Hаjdegerovim i Gаdаmerovim estetičkim idejаmа; dа rаzume istorijsko-hermeneutički kontekst nаstаnkа ovih idejа i dа rаzume njihov međusobni odnos i аktuelnost u estetici.
Preduslovi zа polаgаnje: Bez posebnih preduslovа.
Oblici nаstаve: Studenti pohаđаju predаvаnjа i vežbe i od njih se očekuje dа mаteriju poznаju onаko kаko je obrаđenа nа predаvаnjimа i vežbаmа.

Beleške Lidija Kačar

Read more on Filozofija – Druga godina – Estetika 2…

Filozofija – Prva godina – Istorija filozofije Ib

Sadržaj kursa: Ovaj kurs predstavlja kritičko preispitivanje temeljnih aspekata Platonove filozofije, počevši od ranih preko srednjih dijaloga do poznog dijaloga Sofist. Posebnu ćemo se usredsrediti na Platonovu Teoriju ideja, kao i na njegova etička promišljanja
Cilj izučavanja kursa: Pripremiti studente za kritičko, detaljno i pažljivo čitanje Platonovih dijaloga, kao i za razumevanje središnih pojmova, ključnih postavki i argumentaciji Platonove teorije ideja. Naročito ćemo težiti ka što aktivnijem učešću studenata u nastavi. Student
Preduslovi za polaganje: Upis na fakultet.

Read more on Filozofija – Prva godina – Istorija filozofije Ib…

Monopolski sistem kao brana korupcije

Ima već duže vreme od kako sam prestao da gledam televizor i čitam novine. Razlog tome je građanski bunt na ovaj disfunkcionalni sistem u kojem sam trenutno zatočenik. Krenuo sam da se ‘mentalno čistim’, kritikom svakog pojedinačnog segmenta ovog našeg društva koji nažalost ne valja. Ono što sam shvatio, nisu problem političke partije koje se iz decenije u deceniju smenjuju, problem je samo državno uređenje koje je nasleđe komunizma.

Read more on Monopolski sistem kao brana korupcije…

Utisci

Otvaranje  izložbe Utisci 30. marta 2016. u 19h u multimedijalnoj sali Ustanove Kulture Palilula (Mitropolita Petra 8) povod je za intervju sa akademskim slikarom, Momom Bjekovićem.

moma resize

Na debati smo pričali o značaju umetnosti na razvoj ličnosti umetnika Šta je sa posmatračima? Da li doprinosi i njima i kako?

Jezik umetnosti, u konkretnom slučaju slikarstvo, često izražava nešto što reči ne mogu ili teško mogu da saopšte. U vremenu kada trpimo razne ideološke pritiske, umetnička sloboda je velika vrednost.  Umetnost je sredstvo da se nešto saopšti, to je prilika da se svet vidi na nov i drgačiji način.  Bez umetnosti, pa i slikarstva, živeli bismo u shvatanjima koja nisu mnogo razvijenija od majmunskih shvatanja  sveta i sebe u svetu.

Kako preživljavas, da li se kajes sto si izabrao umetnost?

Hranim se optimizmom, verujem da će biti bolje u finansijskom smislu.

Pokušao sam to od jutros, nije uspelo. I dalje sam gladan.

Ja lično imam dosta razloga za optimizam. Moje slike se sve više cene kako ovde kod nas tako i u inostranstvu. Nimalo se ne kajem što sam krenuo tim putem,  jer bez toga bi mi preostalo samo bespuće. Ništa drugo osim slikarstva i pomalo filozofije me nije zanimalo.

[caption id="attachment_2133" align="alignright" width="600"]queen Queen by Moma Bjekovic[/caption]

Često koristiš vrstu kolaža, ispravi nas. Da li misliš da stvaras nove veze, povezujes stvari koje do tada nisu bile povezane? Šta tako možemo naučiti?

Ja volim da spajam nespojivo. To je način da se prihvate razlike. Tako ne dam da se stvari prihvataju zdravo za gotovo, teram da se teži promenama, promenama na bolje. To je način da se pomirimo sa tim da moramo živeti sa onim drugim i drugačijim.  Zato spajam nespojivo, radi preispitivanja.

Nazvao si izložbu utisci. Da li tako vidiš naše iskustvo i naše sticanje znanja? Ili se to odnosi na tvoj pogled na svet?

To je povezano sa idejom autorstva. Hteo sam da naglasim ulogu autora. Reč je o mojim utiscima, ili tačnije autorovim utscima, što znači još nešto više. Time sam rekao da nisam udovoljavao nikakvim političkim vodjama, kompanijama i sl. kada sam nešto iznosio u javnost. Imati utiske znači slobodno misliti i osećati, a i iznositi ih javno znači prihvatiti dodatni teret.  Time sam naglasio značaj slobode, ali i lične odgovornosti.

[caption id="attachment_2134" align="alignright" width="635"]dostojanstvo Dostojanstvo by Moma Bjekovic[/caption]

Kako vidiš dostojanstvo i šta je to što slika poručuje?

Moje  dostojantvo nije stabilna činjenica. Sad ga imam, sad ga nemam. Često sam se poigravao sa tim. Ipak, što sam stariji sve više volim dostojanstvo. Ne želim više mnogo da se prljam. Ipak, ne volim kada ljudi štiteći dostojanstvo, počnu da sakrivaju  sami sebe, svaku svoju manu. Bolje da budu to što jesu. Lažno dostojanstvo me najviše nervira.

 

Primećujemo religijske i političke motive na tvojim slikama, možeš li nam reći nešto više o tome. 

Osećam da religija i politika zalaze u neslućene dubine. Želim da ih pratim, jer me dubina zanima. Osećam da ću tu naići na nešto vredno. Mnogi tu nešto zatrpavaju, prikrivaju, zataškavaju, a ja pomalo razgrćem, otkrivam...

Šta misliš o likovnom kao predmetu u osnovnoj školi? Da li treba da bude obavezno za decu koja nemaju dara? Šta ako im je na časovima likovnog dosadno, npr. u starijim razredima osnovne škole? Šta je po tebi primarno na ovim časovima – da se ovlada veštinom ili nešto drugo?

Ja ne bih ukidao likovno. Mislim da časovi likovnog nisu korisni samo talentovanoj deci. Treba da upoznaju vrednost slike, skulpture itd. čak iako ne žele sami da postanu slikari. Možda da nauče kako da, danas sutra, sami kupuju slike, da to ne rade po preporuci i bez ukusa. Da postave sebi neka bitna pitnja o ukusu i lepoti. Deca su vrt koji treba obrađivati na sve načine, jer je korov jako opasna stvar.

Šta je lepo, da li moze da se definise? Da li smatras da o lepoti uopste vredi raspravljati

Lepotu je lako prepoznati kada naiđemo na nju. Ja je stalno tražim i ne brinem da li ću znati da li je to lepota kada se budem našao pred njom. To se lako oseti. Ja sam praktičar kada je lepota u pitanju.

Koji je tvoj komentar kada neko kaže da ne vidi ništa značajno u umetnosti ili tvojim slikama?

Samo uspavan mozak to može da tvrdi.

 Izložba će biti otvorena do 14. aprila 2016. godine

[caption id="attachment_2139" align="alignright" width="958"]budi tu Budi tu by Moma Bjekovic[/caption]

 

Otvaranje  izložbe Utisci 30. marta 2016. u 19h u multimedijalnoj sali Ustanove Kulture Palilula (Mitropolita Petra 8) povod je za intervju sa akademskim slikarom, Momom Bjekovićem.

moma resize

Na debati smo pričali o značaju umetnosti na razvoj ličnosti umetnika Šta je sa posmatračima? Da li doprinosi i njima i kako?

Read more on Utisci…

Knjiga: French epistemology (Ivan Vukovic et Arnaud François)

Obaveštavamo zainteresovane da je izašao zbornik radova French Epistemology.

Scepticism in the XVIII th century

Mašan Bogdanovski, “Bayle, Pyrrho and Pyrrhonism”

Ivan Vuković: “Epistemology and theology in Descartes’

Željko Mančić: “The Evil Genius – A History of an Argument”

Read more on Knjiga: French epistemology (Ivan Vukovic et Arnaud François)…

Najava: Sedam svetskih čula (nedelja svesti o mozgu)

Studentska sekcija Društva za neuronauke Srbije
Ima čast da Vas pozove da prisustvujete naučnopopularnoj manifestaciji Nedelja svesti o  mozgu 2016. pod sloganom SEDAM SVETSKIH ČULA 14 – 20. MART Nedelja svesti o mozgu 2016.

Read more on Najava: Sedam svetskih čula (nedelja svesti o mozgu)…

Najava: dedukcija i upotrebe jezika

mathematics-327488_1280
SEMINAR ZA OPSTU TEORIJU DOKAZA
Matematicki institut SANU, Beograd
Na Seminaru za opstu teoriju dokaza u februaru mesecu 2016. treba da se odrzi sledece predavanje:
________________________________
ponedeljak 29. februar, u 18:00
Katarina Maksimovic
Filozofski fakultet, Beograd
DEDUKCIJA I UPOTREBE JEZIKA
Rezime. Bice kritikovana dogma da iskljucivo iskazi mogu biti premise i zakljucci dedukcija. Veliki ruski matematicar Kolmogorov je doveo tu dogmu u pitanje interpretacijom intuicionisticke logike prema kojoj premise i zakljucci dedukcija u matematici nisu iskazi vec problemi. Bice ispitana mogucnost da se problemi o kojima govori Kolmogorov shvate kao imperativi, i takodje odnos izmedju Kolmogorovljeve interpretacije intuicionisticke logike i logike imperativa. Glavnim problemom logike imperativa smatra se Jergensenova dilema, koja pociva na pomenutoj dogmi. Toj dogmi mozemo da se suprotstavimo u teoriji dokaza i tako resimo Jergensenovu dilemu.
________________________________
Predavanje treba da se odrzi u sali 301f Matematickog instituta (Knez Mihailova 36, III sprat). Obratite, molim Vas, paznju na vreme odrzavanja predavanja.
Na Seminaru za opstu teoriju dokaza predavanja nece biti svake nedelje, nego samo s vremena na vreme.
Kosta Dosen, rukovodilac Seminara
mathematics-327488_1280
SEMINAR ZA OPSTU TEORIJU DOKAZA
Matematicki institut SANU, Beograd
Na Seminaru za opstu teoriju dokaza u februaru mesecu 2016. treba da se odrzi sledece predavanje:
________________________________
ponedeljak 29. februar, u 18:00
Katarina Maksimovic
Filozofski fakultet, Beograd
DEDUKCIJA I UPOTREBE JEZIKA
Rezime. Bice kritikovana dogma da iskljucivo iskazi mogu biti premise i zakljucci dedukcija. Veliki ruski matematicar Kolmogorov je doveo tu dogmu u pitanje interpretacijom intuicionisticke logike prema kojoj premise i zakljucci dedukcija u matematici nisu iskazi vec problemi. Bice ispitana mogucnost da se problemi o kojima govori Kolmogorov shvate kao imperativi, i takodje odnos izmedju Kolmogorovljeve interpretacije intuicionisticke logike i logike imperativa. Glavnim problemom logike imperativa smatra se Jergensenova dilema, koja pociva na pomenutoj dogmi. Toj dogmi mozemo da se suprotstavimo u teoriji dokaza i tako resimo Jergensenovu dilemu.
________________________________
Predavanje treba da se odrzi u sali 301f Matematickog instituta (Knez Mihailova 36, III sprat). Obratite, molim Vas, paznju na vreme odrzavanja predavanja.
Na Seminaru za opstu teoriju dokaza predavanja nece biti svake nedelje, nego samo s vremena na vreme.
Kosta Dosen, rukovodilac Seminara

Read more on Najava: dedukcija i upotrebe jezika…

Greške argumentacije – jedanaesti deo – greške u objašnjenju

Objašnjenje je forma zaključivanja koja pokušava da odgovori na pitanje „zašto?“. Na primer: „zašto je nebo plavo?“

Dobro objašnjenje se temelji na naučnoj ili empirijskoj teoriji.

Greške u objašnjenju su sledeće:

Read more on Greške argumentacije – jedanaesti deo – greške u objašnjenju…

Prenosimo: Zastave kojima mašu šarlatani

Članak preuzet sa portala Balkan Komuna

Većina nas o sebi misli kao o pametnim i obaveštenim pojedincima koji svetu prilaze široko otvorenih očiju. Međutim, istina je da smo često izuzetno lakoverni kada su u pitanju pseudonauka i nadrilekarstvo. To je loša vest. Dobra vest je da se iznenađujuće lako može reći razlika između nauke i šarlatanstva.

Read more on Prenosimo: Zastave kojima mašu šarlatani…

« Older posts Newer posts »

© 2024 MOM filozofija — Powered by WordPress

Theme by Anders NorenUp ↑