Ovaj tekst orignalno je objavljen kao uvodnik uredništva časopisa “Filozofski pogledi” Olivere Z. Mijušković
Svakodnevno se susrećemo sa stavom koji obeshrabruje – „ovde nema kulturnih sadžaja“. Da li je tako? Da li je iko pokrenuo pitanje razumevanja i prepoznavanja?
U poslednje dve godine sam odgledala zaista reprezentativne izložbe u Beogradu, počev od izložbe Vlade Veličkovića u Galeriji SANU pre dve godine, preko izložbe skulptura Mija Mijuškovića posvećenih Milutinu Milankoviću u Nacionalnoj galeriji iste godine, do izložbe Ljube Popovića u “Pariskom krugu” pre godinu dana. Takođe, bila je aktuelna i izložba Olje Ivanjicki u galeriji „Progres“, potom Voje Stanića u Galeriji SANU. Galerija Hexalab ima iza sebe zaista reprezentativnu seriju izlagača. Neki mladi i zaista vredni umetnici sa kojima imam čast da sarađujem su izlagali više puta kod nas i u inostranstvu počev od vredne i talentovane Gale Čaki, do mladog i upornog i nadasve talentovanog Nikole Radosavljevića koji se našao među „zlatnim umetnicima“ ove godine u Pragu, do kaligrafkinje Silvane Ručnov. Imali smo privilegiju da gledamo grafike Henrija Mura u samom centru grada, platna Mondrijana, Tjepola, Rubensa, potom smo gledali sjajne izložbe u New Moment-u (Quatro Gatos, American Pop Art) i brojne druge… Držaću se likovne i srodnih umetnosti. Moja koleginica Vesna Maričić, neumorno prati pozorišne i filmske festivale i piše o njima. Iz čiste ljubavi i entuzijazma.
Svakoga četvrtka na Institutu društvenih nauka je Centar za bioetičke studije organizovao predavanja najpoznatijih naučnika iz domena medicinskih i humanističkih nauka. Imala sam tu čast da budem među tim imenima, ali treba još puno rada i truda da dostignem njihov naučni nivo, ali ova naučna institucija čiji sam deo daje šansu mladim ljudima da pokažu svoj trud, rad, znanje i zalaganje .
Postavila bih pitanje da li shvatamo značaj svih ovih dešavanja? Prepoznajemo li koliko to zaista jeste deo svetskog nivoa i trenda? Zapitamo li se da nije problem u ponudi već i u odsustvu interesovanja?
Ako volite nauku, ako shvatate značaj bioetike, informišite se o radu Centra za bioetičke studije, o ogromnom značaju koji ima na svetskoj naučnoj sceni i koliko to doprinosi ugledu i naše zemlje. U oktobru se organizuje međunarodna konferencija sa najpoznatijim centrom za ovu vrstu istraživanja Hejstings centrom iz Njujorka (www.csb.eu.com/conference). To je prilika da se uverite da zaista postoje vredni i radni ljudi koji u tišini čine i lične i kolektivne uspehe.
Sigurno biste i vi imali da nabrojite sve one događaje i ljude koji su vredni naše pažnje. Usmerite naše filozofske poglede na njih. Zaslužuju.
Samo malo pogledajmo jedni u druge i oko sebe. Prepoznajmo se. Otvorimo prozore.
25 октобра, 2015 at 11:24 am
Olivera, vi ste vredni za 15 pametnih glava!
Samo napred u svemu sto radite.
26 октобра, 2015 at 7:08 pm
Olivera je i prelepa zena i pametan filozof!!!
17 марта, 2022 at 3:22 pm
Žena koja je pokretala sjajne projekte bez velike pompe i tuđih leđa. Jedno vreme u kulturnom Beogradu ćemo pamtiti po njoj. Toliko je onih koji je kopiraju, po svemu, i to jeste dokaz uspeha. Veliki pozdrav za Vas u dalekom svetu, trag je neizbrisiv. <3
19 марта, 2022 at 3:59 pm
Ovaj tekst nadjoh na google search, a trazila sam radove profesorke, jer pisem i sama rad. Ona mi je uzor. Urbana je legenda, a mislim da je istina, da je bila inspiracija za neku divnu muziku i pesme, a da o tome nista nije ni znala. Ko je upoznao na Institutu zna koje predivno bice, puno ideja i spremno da pomogne.
15 јуна, 2022 at 9:52 pm
Kada nam Olja nedostaje “guglamo” sve što možemo. Koliko je bogatstvo raditi sa njom, toliko znanja.
Nezaboravna druženja i šale. Smeh i humor… Cela jedna plejada kvalitetnih ljudi.
Za tu urbanu legendu sam čuo 🙂 Ne bi me čudilo, iskreno
Uzgred pozdrav Olji i svim kolegama.