Metodika nastave filozofije sa osnovama filozofije obrazovanja I

 

Ciljevi metodike nastave filozofije: da se studenti upoznaju sa ciljevima i metodama podučavanja filozofije. Sam metod podučavanja se ne moze razdvojiti od onoga što smatramo da je glavni cilj podučavanja filozofije.

 

  • Da li je to upoznavanje studenata sa osnovnim filozofskim pravcima i problemima kroz istoriju?
  • Da li je to podučavanje studenata u kritičkom mišsljenju i argumentaciji?
  • Da li je naš cilj da preko filozofije učinimo đake boljim ljudima?
  • Kako povezati ove ciljeve?

Priroda dobre argumentacije se ne može izučavati u vakuumu tako da se primeri iz istorije filozofske misli uvek trebaju koristiti kao primeri argumentacije koju treba analizirati. Ali naravno to moramo da činimo u kontekstu vremena i sistema u kome filozof piše. Tako da na primer ne možemo u vakuumu analizirati Dekartove argumente za podvojenost tela i uma (moramo da uzmemo u obzir njegovu celokupnu prirodnu filozofiju kada ih procenjujemo) ali to ne znači da ne možemo da razdvojimo premise i zakljucke u njegovim argumentima i raščlanimo šta sledi iz čega. Svaki put kada se upuštamo u takvu analizu sa studentima (đacima) mi istovremeno ostvarujemo dva cilja: upoznajemo studente sa istorijom filozofije i učimo ih da kritički analiziraju argumente koji su tu da potkrepe određeno (ontolosko, epistemolosko, eticke, esteticko ili neko drugo) stanoviste.

Ono sto se često smatra najtežim zadatakom nastavnika filozofije (bilo u srednjoj školi ili na fakultetu) je da objasni vrlo apstraktne, tehničke, filozofske pojmove i relacije đacima. To se može postićii tako što će ti stručni termini da se prevedu na neki jezik koji će biti razumljiv onima koji se prvi put susreću sa materijom. Medjutim, uvek moramo da pazimo da prilikom takvog ‘prevoda’ ne pojednostavimo stvari suviše tako da na kraju ispadnu netačne. U podučavanju filozofije primeri su ključni (najbolje koristiti one iz svakodnevnog zivota). Loša pojednostavljivanja (Kantov kategoricki imperativ)

Bitno je shvatiti da postoji unutrasnja veza izmedju metoda i ciljeva (zato je rasvetljavanje ciljava toliko bitno). Dok se opstim metodama nastave bave na nastavnickoj psihologiji i pedagogiji mi ćemo da se bavimo ciljevima filozofije i ciljevima obrazovanja i shodno tome da razradimo naše viđenje ciljeva nastave filozofije (a onda i da pokušamo da osmislimo metode ili primenimo metode koje smo već naučili na ostalim psiholosko-pedagoskim predmetima u skladu sa nasim ciljevima).

 

Ciljevi filozofije i plan kursa:

 

  1. Studiranje filozofije bi trebalo da nam da bolje i srećnije ljude.
  2. Studiranje filozofije bi trebalo da nam prući jedinstveni metod za sve nauke i jedinstvenu metafiziku (tj. da nam da sveobuhvatno znanje sveta). Posredno to dovodi do lakšeg i boljeg zivota ljudi.
  3. Studiranje filozofije bi trebalo da nam omogući da oslobodimo nauku od metafizike i da razrešimo neke tradicionalne filozofske probleme koji su nastali kao rezultat jezičke zbrke (primer uma i pitanja da li je materijalan ili nematerijalan).
  4. Studiranje filozofije bi trebalo da doprinese naučnom progresu (razvijanjem metoda, kritikom metoda, stvaranjem metafizickih sistema itd) i da mu da smisao (a samim tim i da da smisao ljudskoj egzistenciji).

Pitanja Predavanje 1 Predavanje 2 Predavanje 3 Predavanje 4 Predavanje 5 Predavanje 6 Predavanje 7 Predavanje 8 Predavanje 9 Predavanje 10 Predavanje 11 Predavanje 12

Ovaj sadržaj je dostupan samo registrovanim korisnicima.